Baliranje je postupak sabijanja i vezanja poljoprivredne biomase (poput sijena, svježe trave ili čak orezanih grana) u kompaktne bale radi lakšeg rukovanja, transporta i skladištenja.
Baliranje predstavlja primarni način “pakiranja” voluminozne krme, odnosno stočne hrane.
Time se hranjivi materijal čuva u obliku koji smanjuje rasipanje i gubitke, uz očuvanje što veće nutritivne vrijednosti za stoku.
Koraci u postupku baliranja sijena i trave
Proces izrade kvalitetne bale sijena ili druge krme sastoji se od nekoliko uzastopnih koraka.
Svaka faza je važna za osiguravanje da krajnji proizvod bala, bude nutritivno bogata, pravilno oblikovana i zaštićena od kvarenja:
Prvi korak je košnja travnjaka ili livade u optimalnoj fenofazi. Za sijeno se trava ili leguminoze (npr. lucerna) kose u ranijim stadijima cvatnje, kada sadrže najviše hranjivih tvari. Potrebno je pratiti vremensku prognozu i odabrati period od nekoliko sušnih, sunčanih dana za košnju, jer će pokošena masa trebati vrijeme da se osuši. Kod žetve žitarica, ostatak slame također se može balirati nakon kombajniranja.
2. Sušenje i prevrtanje
Nakon košnje, zelena masa sadrži vrlo visok postotak vlage (često > 60%). Za proizvodnju sijena potrebno je sušenje. Ostaviti pokošenu travu nekoliko dana na polju da izgubi vlagu isparavanjem.
Kako bi se sušenje ubrzalo i ravnomjerno provelo, koristi se okretač (prevrtač) sijena koji razgrće i prevrće travu. Sijeno se obično prevrće drugog jutra nakon košnje, nakon što ispari jutarnja rosa. Tako se minimiziraju gubici lišća i hranjiva. Cilj je smanjiti sadržaj vlage na oko 15–20% prije baliranja.
Predugo sušenje može uzrokovati osipanje listića i cvjetova (posebno kod lucerne), dok prekratko sušenje znači da sijeno ostaje prevlažno pa riskira kvarenje u skladištu.
3. Sakupljanje u redove (zbojeve)
Kada je sijeno provjetrano i gotovo suho, sakuplja se grabljem ili sakupljačem u redove (zbojeve). Formiranje jednoličnih redova ključno je da bi balirka učinkovito pokupila svu masu. I u ovoj fazi treba paziti da je sijeno još blago vlažno ili žilavo (ali ne mokro) – na taj način smanjuju se lom i otpadanje lišća pri sakupljanju.
4. Baliranje prešom
Slijedi sam čin baliranja pomoću balirke (preše za bale). Traktor vuče balirku preko zbojeva; rotirajuća pick-up naprava na balirci skuplja sijeno s tla i uvodi ga u komoru gdje se masa sabija u oblik bale.
Bale mogu biti okrugle (rolo bale) ili četvrtaste (kockaste), ovisno o tipu balirke.
Modernije rolo balirke formiraju cilindričnu balu promjera oko 120–180 cm, dok klasične preše prave manje pravokutne bale koje se lakše ručno manipuliraju. Ključno je pravilno podesiti pritisak sabijanja u balirci – veći tlak daje gušće i čvršće bale u koje stane više sijena. Gušća bala ima veću masu, manje je izložena zraku te bolje zadržava nutritivne tvari.
Optimalni sadržaj vlage u trenutku baliranja sijena je 15–18% – tada je sijeno dovoljno suho da se neće pokvariti, a ipak sadrži još malo vlage koja sprječava prekomjerno mrvljenje bilja. Važno je izbjegavati baliranje presuhog sijena.
Baliranje presuhe krme dovodi do lomljenja materijala i može uzrokovati kvarenje bale. Što predstavlja rizik od razvoja plijesni pa čak i trovanja stoke takvim sijenom.
5. Vezanje bale (mrežom ili špagom)
U samoj balirci, čim se postigne željena veličina bale, ona se automatski vezuje – najčešće špagom (uzastopnim omotavanjem čvrstim koncem oko bale) ili sve više mrežom (širokom mrežastom trakom koja se omotava oko cijele bale).
6. Omatanje folijom (za silažu)
Ako se balira svježa ili polusuha trava za silažu (tzv. sjenaža, s 30–50% vlage), postupak uključuje dodatni korak – omotavanje bale rastezljivom plastičnom folijom odmah nakon formiranja.
Bala se može omatati specijalnom ovijačicom (strojem koji rotira balu i omata je slojevima folije) na samom polju ili balirka može biti kombinirana s ovijačem.
Folija hermetički zatvara balu, čime se unutar nje pokreće mliječnokiselinsko vrenje (fermentacija) uz odsutnost kisika – rezultat je travna silaža visoke hranjivosti. Omatanje se obično radi s 4–6 slojeva UV-stabilizirane streč folije širine 500 ili 750 mm.
Ovakve bale mogu se skladištiti na otvorenom jer su zaštićene od vremenskih utjecaja.
7. Skidanje s polja i skladištenje
Izbačene bale treba ukloniti s parcele u razumno kratkom roku (da ne smetaju ponovnom rastu trave i da ne pokisnu).
Koriste se traktorski priključci poput štipalica ili kopči za bale kojima se one utovaruju na prikolice ili direktno dovoze do mjesta skladištenja.
Sijeno i slama u balama obično se skladište u natkrivenim šupama ili stogovima koje se može prekriti ceradom, kako kiša ne bi prodrla u bale.
Omotane (silirane) bale mogu ostati na otvorenom – kvalitetna folija sadrži UV zaštitu i čuva bale od propadanja na suncu i do 18 mjeseci.
Ipak, preporuka je složiti ih na tvrdu podlogu (palete) i po mogućnosti ograđene (da ih ne oštete životinje).
Bale granja (od orezivanja voćaka ili vinograda) također se nakon baliranja skupljaju i premještaju na rub parcele ili farmu, gdje mogu čekati daljnju obradu ili odvoz.
Oprema za baliranje i potrošni materijali
Za uspješno baliranje potrebna je odgovarajuća mehanizacija i potrošni materijal koji osigurava da bale budu čvrste i zaštićene. Ključni elementi opreme su:
To su poljoprivredne preše namijenjene izradi bala. Postoje različite vrste, od stacionarnih preša do priključnih vučenih balirki za traktor.
Najčešće se koriste rolo balirke koje prave okrugle bale promjera oko 1.2–1.5 m, te balirke za kockaste bale različitih dimenzija (male pravokutne bale od ~20 kg pogodne za ručno nošenje, ili velike visokotlačne pravokutne bale od više stotina kg za strojno rukovanje).
Balirke su opremljene mehanizmom za sakupljanje (pickup), komorom za prešanje (fiksnom ili varijabilnog volumena), te uređajem za automatsko vezanje bale špagom ili mrežom.
Modernije rolo balirke često imaju opciju vezanja mrežom, što ubrzava rad (mreža omota balu u par okretaja i time skraćuje vrijeme baliranja u odnosu na višestruko omatanje špagom).
Neke balirke su kombinirane s ovijačima folije – takvi strojevi omogućuju da bala odmah bude i omotana folijom na izlazu, što je idealno za siliranje (travnu silažu).
Traktori
Balirke se uglavnom priključuju na traktor putem stražnje vučne poluge i kardanskog vratila koje prenosi pogon.
Za pogon balirke potreban je traktor srednje snage (ovisno o veličini balirke, najčešće 50–100+ KS).
Traktor također vuče rotacijsku kosilicu, okretač i sakupljač, koji rade jedan za drugim.
Ovijači bala
To su strojevi (samostojeći ili montirani na traktor) koji služe za omatanje folijom već formiranih bala. Ako balirka nema integrirani ovijač, bale se premještaju na ovijač koji rotira balu i omata je plastičnom stretch folijom. Ovijač kontrolira zatezanje folije i broj slojeva (obično minimalno 4 sloja za kvalitetnu zračnu barijeru).
Oprema za siliranje bala uključuje i aplikatore za inokulante (dodaju korisne bakterije za fermentaciju) te sonde za kontrolu temperature bale u skladištu.
Specijalizirane balirke za granje
Osim standardnih strojeva za sijeno i slamu, postoje i posebne mini balirke za granje nastale iz potreba voćarstva i vinogradarstva.
One su namijenjene sakupljanju i prešanju odrezanih grana i vinove loze nakon rezidbe.
Tipičan primjer su talijanske Caeb mini rolo balirke, koje prikupljaju izrezane grane s tla (uz pomoć ugrađenog sakupljača) i formiraju manje okrugle bale promjera ~50 cm.
Neki modeli imaju i dodatak za automatsko ovijanje tih bala mrežom ili folijom, kao i sustave za daljnju obradu – primjerice linije koje balirani biljni otpad usitnjavaju i prešaju u pelete za gorivo.
Korištenjem ovakvih strojeva, voćari mogu učinkovito ukloniti granje iz nasada bez paljenja (što je ekološki prihvatljivije) te eventualno iskoristiti tu biomasu za energetske svrhe.
Materijali za vezanje i omatanje
Uz strojeve, za baliranje su potrebni i repromaterijali:
- čvrsta špaga ili mreža za vezanje bala,
- te stretch folija za omatanje (ako se radi siliranje ili zaštita od vremenskih uvjeta).
Kvaliteta ovih materijala izravno utječe na kvalitetu bale i očuvanje krme.
Mreža, špaga i folija za baliranje: funkcije i razlike
Prilikom baliranja koriste se tri glavna potrošna materijala: špaga (konac) za baliranje, mreža za omatanje bala i folija za ovijanje bala.
Evo koje su razlike:
Špaga za baliranje (vezivo)
Vezivo za baliranje ili špaga za baliranje je tradicionalno sredstvo za vezanje bala. To je čvrsti konac izrađen najčešće od polipropilena (PP) ili od prirodnih vlakana (npr. sisal, koji se danas rjeđe koristi). Balirke opremljene vezivnim aparatom za špagu omataju balu s više namotaja špage koja se na kraju zaveže u čvor i tako drži balu stisnutom.
Prednosti špage ili veziva su jednostavnost i niska cijena po bali – polipropilenska špaga je jeftin i široko dostupan materijal. Kvalitetna špaga za bale dovoljne čvrstoće osigurava pouzdano vezanje bez pucanja.
Primjerice, JUTA polipropilenske špage opisuju se kao vrlo kvalitetne, koje omogućuju glatko i učinkovito baliranje uz minimalne probleme pri vezanju; veliki postotak bala ostaje bez ikakvih popuštanja čvorova ili pucanja kada se koristi takva kvalitetna špaga.
Moderna plastična špaga ima visoku vlačnu čvrstoću i otporna je na habanje, a usto je izrađena od materijala koji nisu štetni za okoliš (polipropilen se može reciklirati, a postoji i biorazgradiva sisal varijanta).
Špage dolaze u različitim debljinama i čvrstoćama (označene npr. brojem tip 400, 500, 1000 itd., što upućuje na dužinu u metrama po kilogramu i sl.).
Nedostatak špage u usporedbi s mrežom je sporiji proces omatanja bale – balirka mora napraviti desetke okretaja bale da bi je omotala špagom na gusto, što troši više vremena.
Također, špaga drži balu u linijama (svaka nit je uzak pritisak na jednom mjestu), pa bale ponekad mogu “otpustiti” materijal između niti ili se blago deformirati ako nisu dovoljno čvrsto zbite.
Unatoč tome, za manje proizvodnje ili tamo gdje brzina nije kritična, špaga je sasvim funkcionalno rješenje.
Špaga se koristi i kod malih kvadratnih bala, gdje se obično dva ili više komada špage vežu oko bale.
Mreža za baliranje (netwrap)
Mreža za bale je suvremeniji potrošni materijal koji uvelike povećava produktivnost rada balirke i kvalitetu bale. To je široka traka od sintetičkog materijala (polietilen ili polipropilen) tkana u obliku mrežice.
Kod baliranja, balirka s mrežnim vezanjem omata cijelu površinu bale s par slojeva mreže umjesto mnoštva linija špage.
Funkcija mreže je da brzo i efikasno učvrsti strukturu bale te omota njenu vanjsku površinu, čime pruža i određenu zaštitu sadržaja.
Ključna prednost mreže je brzina baliranja – dovoljno su svega 2–3 okretaja bale da mreža potpuno obuhvati balu, dok je špagom potrebno 20-ak ili više okretaja.
Zato mreže za baliranje sijena osjetno skraćuju vrijeme baliranja i povećavaju učinak rada.
Procjene proizvođača govore o ubrzanju procesa i do 50% u odnosu na vezanje špagom, što znači više bala napravljenih u jedinici vremena i manju potrošnju goriva po bali.
Druga prednost je bolja pokrivenost bale. Mreža širine tipično 1.2–1.3 m obuhvaća balu od ruba do ruba.
Primjerice, TAMA navodi da njihove mreže omogućuju potpuno pokrivanje bale “od ruba do ruba” bez stvaranja tzv. ramena (izbočenih rubova materijala) te tako minimiziraju gubitak usjeva koji bi mogao ispasti.
Mreža balu drži čvrsto “u paketu” cijelom površinom, što smanjuje rasipanje listića i osipanje sijena prilikom manipulacije. Bala omotana mrežom također bolje zadržava cilindrični oblik i stabilnija je pri slaganju.
Mrežni omotač dodatno pruža određenu zaštitu od vanjskih utjecaja. Iako sama mreža nije vodonepropusna poput folije, ona ipak drži materijal zbijenim pa kiša teže ulazi duboko u balu, a površinski se voda brže ocijedi.
Mreže su obično UV stabilizirane (s dodatkom aditiva) kako bi izdržale sunce tijekom sezone skladištenja na otvorenom.
Važno je odabrati mrežu odgovarajuće širine i čvrstoće prema dimenzijama bale i balirci.
Proizvođači nude razne dužine rolne (obično 2000 m ili 3000 m dužine u roli) i širine (najčešće 1.23 m ili 1.25 m za standardne bale).
Mrežni omotač mora biti kompatibilan s balirkom – svaka balirka ima maksimalnu širinu mreže koju može primiti i mehanizam za kočenje mreže radi zatezanja. Prije kupnje role mreže provjerava se odgovara li modelu balirke.
Folija za omatanje (stretch film)
Folija za baliranje je specijalna rastezljiva polietilenska folija namijenjena omatanju bala, najčešće za potrebe siliranja (izradu bale silaže) ili za zaštitu suhog sijena/slame od kiše.
Dolazi u rolama širine oko 500 mm ili 750 mm, debljine ~25 mikrona, različitih boja (bijela, zelena, crna) koje reflektiraju sunčevu svjetlost i sprječavaju zagrijavanje bale.
Folija je višeslojna (5–7 slojeva) i ima visoku elastičnost te ljepivost s unutarnje strane – što osigurava dobro prijanjanje slojeva jedan uz drugi i hermetičko zatvaranje bale.
Glavna uloga folije je zaštita bale od zraka i vlage. Kada se bala svježe trave omota u više slojeva folije, unutar bale se potroši preostali kisik i započinje fermentacija mliječno-kiselinskim bakterijama (slično kao u silosu).
Time se zelena krma ukiseli i konzervira kao silaža, uz minimalne gubitke hranjiva.
Ovako konzervirana voluminozna hrana zadržava više proteina i energije nego potpuno osušeno sijeno, a usto je mekša i ukusnija stoci pa se smanjuju gubici pri hranidbi.
Polusuha trava balirana u foliju naziva se sjenaža (ili travna silaža) i obično sadrži oko 35–50% suhe tvari.
Za sjenažu se koristi folija u 6–8 slojeva kako bi kisik potpuno bio izbačen. Zbog višeg sadržaja šećera u takvoj provenutoj (uvenuloj) travi, fermentacija je brža i kvarenje manje vjerojatno.
Osim za silažu, folijom se mogu omatati i bale suhog sijena ili slame koje stoje vani, radi zaštite od kiše. U tom slučaju nije cilj fermentacija (dapače, suha bala neće fermentirati jer nema dovoljno vlage), nego samo sprječavanje prodiranja vode i kvarenja.
Takve bale može se omotati s manjim brojem slojeva ili koristiti tzv. prozračne folije ili mrežasta pokrivala za bale.
U ponudi postoje i posebne perforirane folije ili prozračne membrane koje štite bale sijena od kiše, a pritom omogućuju da bala “diše” i da vlaga izlazi van, sprječavajući plijesan.
Prednosti korištenja folije su u tome što farmerima daje fleksibilnost – više nisu potpuno ovisni o idealnom vremenu za sušenje sijena.
Ako prijeti kišno razdoblje, umjesto da sijeno dugo suše na polju i riskiraju gubitke, mogu balirati ranije (s više vlage) i omotati bale folijom kako bi se krma ukiselila i očuvala.
Tako se smanjuje kvarenje i otpad.
Omotane bale mogu se čuvati vani na otvorenom polju ili dvorištu, što štedi prostor u štalama. Kvalitetna folija je UV stabilna pa sunce ne degradira plastiku lako; deklarirano trajanje folije na otvorenom je često 12 mjeseci ili više.
Neki proizvođači navode da uz snažan UV stabilizator folija omogućuje čuvanje omotanih bala na otvorenom i do 18 mjeseci bez oštećenja.
Poljoprivrednici se sve više odlučuju za korištenje stretch folija na balama jer su se pokazale kao odličan način za očuvanje kvalitetne lucerne, djeteline i sijena uz minimalne gubitke.
Naravno, i folija ima svoje troškove te zahtijeva dodatni stroj (ovijač) ako nije integriran.
Prednosti baliranja i skladištenja stočne hrane u balama
Prijelaz s tradicionalnog sušenja sijena na plastove (stogove) prema današnjem baliranju donio je niz prednosti za poljoprivrednike.
Evo najvažnijih pogodnosti baliranja sijena, trave i drugih materijala:
- Manji gubici nutritivnih tvari
- Efikasnije rukovanje i transport
- Bolja zaštita od vremenskih nepogoda
- Očuvanje kvalitete fermentacijom
- Efikasno zbrinjavanje poljoprivrednog otpada
- Smanjenje ručnog rada i vremena
