Sijeno (suha trava i leguminoze)
Idealna sezona za košnju trave za sijeno je kasno proljeće i rano ljeto, kada trava dosegne stadij početka cvatnje. U mnogim krajevima prvi otkos sijena obavlja se u svibnju ili lipnju.
Potom slijede drugi (i treći) otkos tijekom ljeta, ovisno o kiši i rastu. Baliranje sijena trebamo planirati u periodu stabilnog, sunčanog vremena koje omogućuje sušenje pokošene mase na polju kroz 2–3 dana. Dakle, lipanj i srpanj su tipični “mjeseci baliranja” sijena u kontinentalnim krajevima, uz uvjet povoljnih vremenskih prilika.
Naravno, ako se ukaže nekoliko pogodnih dana i u kolovozu ili rujnu, može se spremiti kasni otkos ili livadni otkos. Ključno je balirati kada je vlaga unutar poželjnog raspona (oko 15–20%).
Ujutro prije baliranja treba provjeriti da u sijenu nema zaostale rose ili vlage; često se prakticira baliranje u ranijim popodnevnim satima, kada je sijeno suho, ali prije nego što večernja vlaga opet poraste.
Travna silaža (sjenaža)
Za sjenažu se kosi zelena masa koja ne mora biti potpuno suha. Često se kosi u sličnim terminima kao i sijeno, ali se balira ranije, već nakon 24 sata provenjavanja (venuća). Idealno je da masa u trenutku baliranja ima oko 30–40% suhe tvari (tj. 60–70% vlage).
To se postiže kraćim sušenjem – tek toliko da se smanji vlažnost i poveća koncentracija šećera, a da biljke ostanu dovoljno sočne za fermentaciju.
Sezona sjenaže može biti i kišovitiji period proljeća, jer folija omogućuje spremanje unatoč vlazi. Mnogi stočari prakticiraju napraviti prvu košnju lucerne kao sjenažu u svibnju (kad su proljetne kiše češće), a kasnije otkose sušiti za sijeno ako je lijepo vrijeme.
Bale sjenaže moguće je raditi i kroz ljeto i jesen, sve dok ima dovoljno trave i temperature nisu preniske za fermentaciju.
Bitno je bale omotati folijom odmah nakon prešanja (unutar 2 sata), i držati ih dalje od oštrih predmeta ili glodavaca koji bi mogli probiti foliju.
Slama
Slama se balira u ljetnim mjesecima, neposredno nakon žetve žitarica. Žetva pšenice, ječma i zobi uglavnom je u srpnju (u hladnijim krajevima i početkom kolovoza). Odmah iza kombajna koji ostavlja slamku na polju dolazi sakupljač i balirka te prave bale slame. Ovdje se ne radi sušenje jer je slama već suha nakon vršidbe; treba samo izbjeći da pokisne prije baliranja. Stoga je idealno balirati slamu isti ili sljedeći dan nakon žetve, dok je vrijeme stabilno. Ukoliko slama pokisne, mora se prosušiti na suncu prije baliranja, inače će bale trunuti.
Granje (orezine)
Baliranje orezanih grana tipično se radi u kasnu zimu ili rano proljeće, nakon rezidbe voćaka i vinograda. To je period veljača – travanj, ovisno o kulturi i klimi (npr. vinogradi se režu u ožujku).
Grane su tada bez lišća i relativno suhe (posebno ako su malo prosušene na zemlji nakon rezidbe).
Baliranje granja treba obaviti prije nego što počnu vegetativni radovi u nasadu (obrada tla, prskanje) i dok su grane još na površini u redovima. Idealno je proći s mini balirkom kroz redove ubrzo nakon što su radnici porezali grane i složili ih otprilike u red.
Ako se očekuju oborine, bolje je balirati prije kiše jer mokre grane postaju teže i klizave pa stroj teže radi.
Za razliku od sijena, vlažnost ovdje nije kritična za fermentaciju nego samo za težinu bale – suše grane daju lakšu balu koja se neće raspasti.
Zimski mjeseci su prikladni jer je zemlja tvrđa (pa stroj ne tone) i nema lišća koje bi dodavalo masu ili vlagu. Naravno, ekstremna hladnoća ili snijeg mogu omesti baliranje, pa se bira povoljan dan bez snijega i leda.
Savjeti za učinkovito baliranje
Za kraj, donosimo nekoliko korisnih savjeta iskusnih poljoprivrednika i stručnjaka kako bi baliranje prošlo što uspješnije i bale bile vrhunske kvalitete:
Pripazite na vlažnost materijala
Mjerenje ili procjena vlage sijena prije baliranja može spriječiti probleme. Koristite senzor vlage (dostupan kao sonda koja se ubode u balu) ili primijenite “pravilo šake” – sijeno je spremno za baliranje ako se pri gnječenju u šaci lako lomi i ne cijedi sok.
Optimalnih 15% vlage u sijenu minimizira rizik od kvarenja. S druge strane, za siliranje trave ciljajte oko 35–40% suhe tvari. Previše suha masa neće dobro fermentirati.
Uvijek je bolje malo pričekati da rosa ispari prije baliranja. Vlažna rosa može povisiti vlagu bale preko sigurnih granica.
Balirku održavajte i pravilno podesite
Prije sezone, pregledajte balirku – naoštrite noževe (kod rolo balirki sa sjeckom), podmažite lance, provjerite zatezanje remena i ispravnost vezivnog mehanizma. Tijekom rada, prilagodite postavke pritiska prešanja i gustoće bale prema stanju materijala.
Npr. vrlo suho sijeno može zahtijevati nešto manje sabijanje (da se smanji mrvljenje), dok sočnija masa podnosi jači pritisak. Pazite da pickup uređaj pravilno kupi materijal s tla – visina pickup-a treba biti podešena prema visini otkosa.
Redovito čistite naljepljeno sijeno s pokretnih dijelova kako se ne bi zapalilo uslijed trenja.
Dobro održavana balirka stvorit će čvrste i ujednačene bale pravilnog oblika.
Koristite mrežu za brži rad
Ako vam je cilj ubrzati baliranje, razmislite o korištenju mreže umjesto špage (pod pretpostavkom da balirka ima tu opciju). Mreža značajno skraćuje vrijeme vezanja svake bale, što na kraju dana znači više bala.
To je posebno korisno kod većih površina ili ako prijeti promjena vremena pa treba brzo pokupiti sijeno. Također, bale s mrežom zahvalnije su za kasniju manipulaciju (manje raspadanja). Vodite računa da nabavite pravu širinu i tip mreže koji vaš stroj podržava.
Nemojte štedjeti na slojevima folije
Kod omatanja bala folijom, preporuka stručnjaka je staviti najmanje 4 sloja za suhe bale koje se samo štite od kiše, a 6 do 8 slojeva za bale silaže.
Dodatni slojevi znače bolju barijeru kisiku i manju šansu da će neka rupica ili tanka točka propustiti zrak do bale.
Foliju nastojte namatati s dovoljnom zateznošću (obično ovijač to automatski radi) kako bi se slojevi dobro slijepili.
Omotane bale nakon baliranja odmah premjestite na mjesto skladištenja – nemojte ih kotrljati okolo po oštrom tlu da se folija ne probuši. Ako primijetite oštećenje folije, odmah zakrpajte specijalnom ljepljivom trakom za bale (traka iste širine i materijala kao folija).
Rasporedite bale ispravno u skladištu
Bale sijena slaganjem u skladištu odvojite od tla (palete ili sloj starih bala/slame na dnu) da ne povlače vlagu od poda.
Ostavite malu razdaljinu između bala ili slojeva radi cirkulacije zraka – spriječit ćete znojenje i grijanje. Kod skladištenja više redova u visinu, provjerite stabilnost slaganja (posebno okrugle bale treba slagati u “piramidu” kako se ne bi otkotrljale).
Balama silaže na otvorenom napravite ravno mjesto, po mogućnosti u hladu, i zaštitite ih od mogućih štetočina (ptice, glodavci – npr. pokrivanjem mrežom preko njih).
Pratite temperaturu bala
U prvih 1–2 tjedna nakon baliranja sijena korisno je pratiti ima li bale koje se pregrijavaju (znak da su možda previše vlažne pa se razvijaju mikroorganizmi). Umetnite sondu ili čak ruku u sredinu bale – ako osjetite izrazitu toplinu ili paru, bala fermentira nepoželjno.
Takve bale je bolje raspakirati i presušiti (ako je moguće) ili ih bar odvojiti da se provjetre, kako ne bi došlo do samozapaljenja u skladištu.
Normalno je da se bale sijena malo zagriju (do 30-40°C), ali temperature preko 50°C su opasne.
S druge strane, bale sjenaže će se također zagrijati na ~40°C tijekom fermentacije prvih dana, što je u redu – kasnije se trebaju ohladiti i ostati hladne dok god su hermetički zatvorene.
Isplanirajte logistiku na polju
Efikasnost se povećava ako unaprijed isplanirate tok posla. Primjerice, dogovorite dodatnu pomoć ili stroj za paralelne operacije – dok jedan traktor balira, drugi može početi skupljati bale s polja.
Time se smanjuje vrijeme koje bale provedu na polju (manja šansa da pokisnu). Također, balirajte u pravcu suprotno od nagiba terena kad god je moguće, kako se bale ne bi otkotrljale niz brijeg kad ih balirka izbaci.
Na većim parcelama isplati se balirati prvo vanjske rubove i tamo odlagati bale, da smetaju minimalno daljnjoj košnji ili sakupljanju u sredini parcele.
Sigurnost na prvom mjestu
Balirke su snažni strojevi s mnogo pokretnih dijelova – uvijek isključite pogon i zaustavite traktor prije ulaska u balirku (npr. otklanjanja zaglavljenog sijena ili provjere noža).
Nikada ne dozvolite prisutnost ljudi (posebno djece) blizu izbacivanja bale – bala od par stotina kilograma može ozbiljno ozlijediti ako padne na nekoga.
Prilikom transporta bala na cesti osigurajte ih vezama da se ne pomaknu. Imajte na umu i požarnu sigurnost.
Balirano sijeno čuvajte u prozračnim objektima, odvojeno od potencijalnih izvora zapaljenja, jer suhe bale mogu planuti ako dođe iskra ili ako se pregriju. U slučaju sumnje na pregrijavanje, provjetrite skladište i razdvojite bale.
PSC Ferenčak – vaša podrška za uspješno baliranje
Baliranje je lakše i učinkovitije uz pravog partnera. PSC Ferenčak stoji na raspolaganju kao provjereni partner poljoprivrednicima – s kvalitetnim strojevima, pouzdanim materijalima i savjetima iz prakse, kako bi svaka bala bila uspješno napravljena i sačuvana.
Prepustite li brigu o opremi stručnjacima, vi se možete posvetiti optimizaciji samog procesa baliranja i vođenju svog gospodarstva.
S dobrim planiranjem, pravilnom opremom i uz podršku PSC Ferenčak tima, sezona baliranja može proteći glatko, uz maksimalnu iskorištenost uroda i minimalne gubitke stočne hrane.
