Obrada tla ili obrada zemlje skup je agrotehničkih zahvata kojima se tlo mehanički priprema za sjetvu, sadnju i uzgoj biljaka.
Ti zahvati poboljšavaju strukturu tla, razbijaju zbijenost i koru, unose žetvene ostatke i gnojiva u dublje slojeve te uništavaju korove.
Krajnji cilj obrade tla je stvoriti povoljne uvjete za klijanje sjemena, nicanje i rast usjeva.
U pravilu razlikujemo osnovnu (primarnu) obradu tla i dopunsku (sekundarnu) obradu tla, koje se nadopunjuju kako bi zemljište bilo optimalno rahlo, poravnato i pogodno za uzgoj.
Osnovna obrada tla (primarna obrada)
Osnovna ili primarna obrada tla prvi je i temeljni korak u pripremi tla. Njen je zadatak dubinski zahvatiti i razrahliti veći volumen tla. Sve do dubine na kojoj će se razvijati glavnina korijena.
Ovom obradom stvara se rastresit sloj zemljišta u koji će kasnije doći sjeme, što osigurava bolje uvjete za procese klijanja i ukorjenjivanja.
Primarna obrada obično se izvodi nakon žetve prethodnog usjeva ili prije sjetve novog, često u jesenskom periodu za ozime kulture ili rano proljeće za proljetne sjetve.
Najčešći postupak osnovne obrade je oranje plugom (lemešnim plugom), pri čemu se tlo reže, podiže i preokreće u brazde.
Oranje se najčešće izvodi na dubinu od oko 20 do 30 cm, a tzv. zimska brazda (duboko jesensko oranje) važna je agrotehnička mjera u suhim uvjetima.
Ona omogućuje nakupljanje zimske vlage, povećani volumen izoranog tla (do ~50% veći) i djeluje kao rezervoar za oborine.
U proljeće se jasno vidi razlika: polja koja su najesen izorana zadržala su više vode i usjev na njima bolje napreduje od onih neoranih.
Osim toga, preporučuje se s vremena na vrijeme promijeniti dubinu oranja kako bi se izbjeglo stvaranje tzv. “tabana pluga”, tj. zbijenog sloja na dnu brazde koji otežava drenažu i prodor korijenja.
Primarnoj obradi pripadaju i alternativne ili specijalizirane tehnike. Primjerice, podrivanje (duboko rahljenje podrivačem) rahli tlo do većih dubina od klasičnog oranja, ali bez okretanja zemlje.
Time se razbija zbijeni sloj ispod površine (npr. taban pluga) i poboljšava infiltracija vode, a da se ne narušava slojevita struktura tla.
Podrivači su snažni strojevi s dubokim radnim organima poput zakrivljenih rala, i njihova primjena zahtijeva traktore veće snage.
Tu je i rigolanje, vrlo duboko oranje (čak od 50 do 70 cm) koje se ponekad koristi kod podizanja trajnih nasada (vinogradi, voćnjaci) kako bi se trajno rasteretio duboki profil tla i unijela organska tvar.
Rigolanje je zahtjevno i rijetko se provodi, ali je primjer intenzivne osnovne obrade.
Traktor s plugom ore zemlju, klasično duboko oranje preokreće površinski sloj tla (osnovna obrada). Ovom se metodom zaoravaju žetveni ostaci i gnojivo te rahli zemlja, pripremajući uvjete za sjetvu.
Oranje plugom ima brojne prednosti: efikasno suzbija korov zaoravajući ga, uklanja površinsku koru, te unosi biljne ostatke i gnojiva dublje u tlo gdje će razgradnjom postati dostupni korijenu.
Međutim, oranje je i energetski zahtjevno (troši dosta goriva) te ostavlja grubu strukturu, brazde i grude zemlje, koje je kasnije potrebno usitniti.
U novije vrijeme, radi očuvanja strukture tla i uštede, neki se poljoprivrednici odlučuju za reduciranu obradu tla ili čak sustave bez oranja (no-till).
U takvim sustavima izbjegava se intenzivno preokretanje zemlje; umjesto toga primjenjuju se plića obrada tanjuračama ili podrivačima, direktna sjetva u neuzoranu zemlju i slično.
Takve tehnike čuvaju humusni sloj od erozije i održavaju vlagu, ali zahtijevaju drugačije postupanje s korovima i žetvenim ostacima.
Dopunska obrada tla (sekundarna obrada)
Dopunska obrada tla dopunjuje i finišira primarnu obradu. Dok je osnovna obrada grublja i djeluje na dublje slojeve, dopunska obrada fokusira se na površinski sloj tla.
To je tzv. sjetveni sloj, debljine otprilike od 5 do 15 cm. Kako bi ga usitnila, izravnala i pripremila neposredno prije sjetve ili sadnje.
Ovi se zahvati često nazivaju i predsjetvena priprema tla.
Cilj je stvoriti mrvičastu strukturu zemlje bez krupnih gruda, poravnati površinu te ukloniti preostali korov.
Tako se osigurava dobar kontakt sjemena i tla, ujednačena dubina sjetve i ravnomjerno nicanje biljaka.
Nakon oranja (osobito zimskog), prvo se u proljeće obično provodi zatvaranje brazde. Kada se tlo dovoljno prosuši krajem zime, teška drljača ili tanjurača povlači se preko brazda kako bi ih razbila i poravnala površinu.
Time se čuva zimska vlaga u tlu. Zatvaranjem pukotina sprječava se prekomjerno isparavanje vode nakupljene u jesen i zimu.
U suprotnom, ako brazda ostane otvorena predugo, sunce i vjetar mogu isušiti oranicu do te mjere da kasnije predsjetvena priprema postaje otežana ili nemoguća.
Stoga je tempiranje dopunske obrade ključno: čim uvjeti dopuštaju, brazde se trebaju usitniti i poravnati.
Glavni postupci dopunske obrade tla uključuju drljanje, tanjiranje, kultiviranje i valjanje.
Drljanje se izvodi različitim vrstama drljača. To su oruđa sa zupcima ili motičicama koja se vuku po površini i razbijaju grude.
Klasična drljača ima više redova čeličnih zubaca koji grebu i usitnjavaju tlo, a ujedno pomažu uništiti mlade korove i poravnati sitnije neravnine.
Tanjiranje se izvodi tanjuračom, oruđem s nizom okruglih konkavnih diskova koji se rotiraju i sijeku površinski sloj tla. Tanjurača može usitniti zaostale grude nakon oranja, ali i plitko obraditi strnište (ostaviti plitke brazdice) ako se oranje preskoči.
Kultiviranje predsjetvenim kultivatorima ili sjetvospremačima predstavlja kombinaciju više radnji u jednom prohodu:
- specijalne opružne motičice (S-opruge) rahljuju i miješaju tlo,
- dok ugrađene daske ravnjače poravnavaju površinu,
- a valjci iza stroja drobe preostale grude i lagano zbijaju zemlju.
Na kraju se ponekad provodi i valjanje glatkim ili rebrastim valjcima, osobito kod sitnog sjemena (lucerna, uljana repica, trave).
Čime se tlo blago zbije kako bi sjeme imalo dobar kontakt i kako bi se uspostavio kapilaritet vlage u površinskom sloju.
Valjanje se ne preporučuje na teškim glinenim tlima jer može stvoriti pokoricu.
Važno je napomenuti da se dopunska obrada tla obavlja plitko i po potrebi u više prolaza, sve dok tlo ne poprimi mrvičastu strukturu pogodnu za sjetvu.
Kod predsjetvene pripreme cilja se postići da gornjih par centimetara tla bude fino usitnjeno (“mek pokrivač” za sjeme). Dok ispod njega treba ostati umjereno zbijen sloj (“tvrda posteljica”) koji osigurava vlagu sjemenu odozdo.
Izreka: “sjeme traži tvrdu posteljicu i mek pokrivač”, upućuje na ideal koji dopunska obrada nastoji postići.
Obrada tla je temelj poljoprivredne proizvodnje. Pravilno pripremljeno tlo preduvjet je dobrog prinosa.
Osnovna obrada (primjerice oranje plugom) stvara duboki rahli sloj i čisti teren od prethodnih ostataka, dok je dopunska obrada dorađuje i osigurava finu strukturu i ravnu površinu za sjetvu.
Spoj jedne i druge daje najbolje rezultate: svaka faza ima svoju ulogu koju odgovarajući alat obavlja najefikasnije.
A koji su alati, strojevi i oprema potrebni za učinkovitu obradu tla, možete pročitati u našem idućem blog članku.
